Burnout sindrom: problem modernog načina života

Pretrpanost radnim obavezama, nedostižni vremenski rokovi te nesuradljivi kolege samo su neki od vanjskih čimbenika koji mogu dovesti do pojave stresa. Koliko god vjerovali da je u današnjem svijetu stres jedna sasvim uobičajena pojava, postavlja se pitanje koliko stresa je previše stresa.

Samo neke od pojava koje ukazuju na pojačan utjecaj stresa su: gubitak zainteresiranosti za posao, smanjena kvaliteta rada, povećani izostanci s posla, nekvalitetno upravljanje vremenom, umor te različiti fizički simptomi. Tada nam naš organizam pokušava reći da je već krajnje vrijeme da potražimo pomoć. Pri dugotrajnoj izloženosti stresorima postoji mogućnost pojave sindroma izgaranja na poslu – ili kako se popularno naziva burnout sindroma.

Burnout sindrom

On se najčešće razvija kroz sljedeće faze:

Faza medenog mjeseca u kojoj vas posao veseli, ispunjeni ste entuzijazmom i ništa vam nije teško. Nakon nje nastupa realnost kada polako shvaćate da sve nije savršeno, zadataka je sve više i sve su teži, a razočaranje i frustracija postaju uobičajeni te shvaćate da vas posao prestaje ispunjavati. Zatim dolazi faza razočaranja – umorni ste i nervozni, imate problema sa spavanjem, osjećate ljutnju i krivite druge, a anksioznost postaje dio svakodnevice. Posljednja faza je alarmantna. Većina rezervi energije je potrošena, nastupa gubitak samopouzdanja i osjećaja samoefikasnosti. Na samom početku osobe često nisu ni svjesne da doživljavaju burnout, stoga je potrebno nešto više vremena kako bi se detektirale, osvijestile i priznale nastale poteškoće.

Što utječe na nastanak stresa i kako poslodavci mogu pomoći?

Čimbenici koji utječu na pojavu stresa, kao i burnouta su razni. Najčešće je riječ o nusproduktima neodgovarajuće radne okoline: organizacijske kulture, lošeg menadžmenta i komunikacije, sadržaja i zahtjeva posla, lošeg odnosa s kolegama, manjka potpore i autonomije, zatrpavanja poslom, prekovremenog rada, nedostatka opreme i/ili resursa, uznemiravanja, diskriminacije, nemogućnosti balansiranja privatnog i poslovnog života…

Podaci pokazuju da čak šest od deset zaposlenika u globalnim ekonomijama iskusi stres na radnom mjestu, dok je u Europi to slučaj s jednim u pet zaposlenika. Čak 65% ljudi kao primarni uzrok stresa navode posao, a podaci su pokazali i da je  75% do 90% svih posjeta doktorima povezano sa stresom.

U današnje vrijeme, posebice nakon pojave pandemije i potresa, naglo je porasla potreba za pronalaskom stručnjaka psihičkog zdravlja. Poslodavci sve više osjećaju potrebu osigurati ugodnu radnu okolinu te angažirati stručnjake kojima se zaposlenici mogu u svakom trenutku obratiti ako osjete utjecaj stresa na njihov život, navike ili svakodnevno funkcioniranje.

Često se odlučuju za vanjske suradnike jer djelatnicima može biti neugodno obratiti se za pomoć poslodavcu ili kolegama iz iste organizacije. Stručni vanjski suradnici, tu nastupaju kao sigurno okruženje, s kojima zaposlenici mogu otvoreno komunicirati o problemima i načinima njihovog svladavanja.

Savjeti za prevenciju i smanjivanje stresa prije uključivanja stručnjaka

Za poslodavce su vanjski suradnici od značajne pomoći jer osiguravaju radno okruženje koje rezultira boljim rezultatima, kao i smanjenjem izostanaka te bolovanja. Isto tako, pruža njima samima mogućnost stjecanja znanja o boljem rukovanju osjetljivim situacijama i pružanju pomoći zaposlenicima s teškoćama. No, najvažnije, stvorit će reputaciju poslodavca koji brine o svojim djelatnicima.

Postoje načini kojima sami možete prevenirati stres ili ga smanjiti, ali u slučaju procjene njihove nedjelotvornosti, nemojte se ustručavati potražiti pomoć stručnjaka.

Neke od njih donosimo u nastavku:

• Osvještavanjem utjecaja stresa na svakodnevno funkcioniranje.
• Zapisivanjem prisutnih vanjskih stresora. 
• Redovitim odlascima na pauze.
• Usavršavanjem vještine upravljanja vremenom – zapisivanjem zadataka tijekom radnog dana te određivanjem vremena za njihovo izvršavanje.
• Jasnim odvajanjem privatnog od poslovnog života.
• Oslanjanjem se na bliske osobe – obitelj i prijatelje.
• Brigom o sebi – prikupljanjem dovoljne količine sna, izdvajanjem vremena za aktivnosti u kojima uživate, zdravom prehranom i vježbanjem.
• Upotrebom tehnika opuštanja – meditacija i duboko disanje mogu vam pomoći usporiti i opustiti se. Postavljanjem realnih očekivanja.

Ipak, nije sve na vama. Postoje načini kojima poslodavac može radnu okolinu učiniti manje stresnom, osim osigurati pomoć stručnjaka:

• Poticanjem otvorene komunikacije.
• Omogućavanjem zaposlenicima češće odlaske na kratke pauze.
• Organiziranjem team buildinga.
• Unošenjem raznolikosti na radno mjesto – društvenih igara, sportova poput pikada ili šaha, osiguravanjem dog friendly okoline…
• Uzimanjem u obzir fleksibilnog radnog vremena.

Burnout sindrom nije nimalo bezazlena pojava jer se javlja kao posljedica dugotrajne izloženosti stresu i može dovesti do pojave kroničnog osjećaja mentalne i fizičke iscrpljenosti. Važno je na vrijeme prepoznati promjene i reagirati kako ne bi došlo do nastanka ozbiljnijih zdravstvenih problema.