Mentalno zdravlje na radnom mjestu

Kako mentalno zdravlje na radnom mjestu utječe na produktivnost?

Značajan dio vremena provodimo na poslu i ponekad je teško razdvojiti tu radnu ulogu od ostalih uloga koje imamo u svakodnevnom životu. Opterećenost radnim obavezama, nedostatak slobodnog vremena, neodržavanje socijalnih kontakata samo su neki od razloga zašto posao može imati veliki utjecaj na psihofizičko zdravlje osobe. Ako sama pomisao na posao dovodi do javljanja osjećaj poput „grča u želucu“ postoji određena vjerojatnost da će se to odraziti na fizičko, ali i psihičko zdravlje, što u konačnici može rezultirati i učestalim izostancima s posla.

Podaci pokazuju da zaposlenici s depresivnim tegobama godišnje izgube 31 dan zbog narušenog mentalnog zdravlja te još 27 dana zbog neproduktivnosti. Osim gubitka radnih dana, godišnje se u Europskoj Uniji zbog teškoća s mentalnim zdravljem izgubi oko 240 milijardi eura. Od toga čak 136 milijardi eura se odnosi na posljedice smanjene produktivnosti i izostanka s posla. Danas je situacija zbog pandemije, koja je obuhvatila gotovo čitavu zemaljsku kuglu, još narušenija.

Jedna od češćih posljedica narušenog mentalnog zdravlja kod zaposlenih osoba je manjak koncentracije, čime izvršavanje dnevnih zadataka i poštivanje rokova postaju sve izazovniji. Prisutnost nedostatka koncentracije s vremenom može postati sve uočljivija i ugrožavajuća za druge djelatnike i cjelokupno poslovanje. Također, radna okolina usmjerena isključivo na postizanje rezultata, međusobnu usporedbu među djelatnicima i postavljanje nerealnih ciljeva mogu samo dodatno otežati funkcioniranje zaposlenika.

Osim navedenog, postoji još nekoliko faktora koji mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje u radnoj okolini:

• loša komunikacija,
• ograničeno sudjelovanje u donošenju odluka,
• niska razina podrške,
• nefleksibilno radno vrijeme,
• nejasni zadaci i organizacijski ciljevi

Spomenuti faktori mogu predstavljati podržavajuću okolinu za razvoj depresije i anksioznosti kod djelatnika, kao i ostalih teškoća mentalnog zdravlja. U inozemstvu je sve više poslodavaca i kompanija prepoznalo ove probleme i postupno se usmjerilo na uvođenje sustavne psihološke podrške na radnom mjestu s ciljem adresiranja negativnih faktora prije nego oni počnu utjecati na okolinu i zaposlenike. Ovakva praksa naišla je na izuzetno pozitivne reakcije djelatnika, što je dovelo do još raširenije primjene, pa tako i u Hrvatskoj.

Zašto je potrebno omogućiti psihološku podršku na radnom mjestu?

Cilj je djelatnicima pružiti pomoć kada je njihovo mentalno zdravlje ugroženo ili kada su izloženi pritiscima. Posebno u situacijama kada primijete neke od simptoma koji utječu na njihovu produktivnost, nemogućnost obavljanja posla ili kada se nađu u okruženju gdje je njihovo nesmetano obavljanje svakodnevnih poslovnih zadataka onemogućeno.

Vrste i načini psihološke pomoći razlikuju se s obzirom na potrebe kompanija i pojedinaca. Već je samim razgovorom moguće podići svijest o teškoća mentalnog zdravlja. Mentalni trening može sadržavati i praktični dio u kojem osoba uči kako prepoznati, shvatiti i pristupiti problemu te što napraviti ako dođe do krizne situacije. Tvrtkama je ponekad teško organizirati potporu na radnom mjestu bez podrške vanjskih suradnika. Važno je obratiti se stručnjacima koji će uložiti trud u prepoznavanje i osmišljavanjem najboljeg pristupa zaposlenicima, kako bi im omogućili ostvarivanje daljnjih poslovnih (i privatnih) uspjeha.

Psihološka podrška u poslovnom okruženju je od velike koristi za razumijevanje potreba zaposlenika i eliminiranje faktora koji narušavaju mentalno zdravlje. Normalizira pojavu stresa, anksioznosti i depresije što potiče zaposlenike na obraćenje kvalificiranoj osobi za brigu o mentalnom zdravlju. Posebna korist mentalnog treninga je povećanje razine produktivnosti, ali i smanjenje broja konflikata na radnom mjestu.

Kako osigurati da se svatko osjeća ugodno na radnom mjestu?

Pozitivnije radno okruženje je moguće stvoriti uz neke od ovih prijedloga:

• pokušajima održavanja određenog broja sastanaka u drugačijem okruženju, primjerice na svježem zraku
• uvođenjem glazbe u radno okruženje
• planiranjem većeg broja manjih pauza tijekom zahtjevnih projekata (ali i inače)
• uređenjem radnog prostora u svrhu pružanja udobnosti i osiguravanja veće produktivnosti
• upuštanjem u kognitivno zahtjevne aktivnost poput rješavanja križaljki ili sudokua
• provođenjem pauze za ručak dalje od radnog prostora
• proslavljanjem manjih poslovnih uspjeha

Mnogo faktora utječe na mentalno zdravlje na radnom mjestu, stoga je podrška poslodavca iznimno bitna i može značajno utjecati na zadovoljstvo zaposlenika. Psihološka pomoć, između ostalog, nastoji potaknuti uvjete za bolju radnu okolinu: podizanjem svijesti o mentalnom zdravlju, informiranjem zaposlenika o pomoći koja je dostupna, uključivanjem zaposlenika u donošenje odluka, primjenom programa za razvoj karijere te prepoznavanjem i nagrađivanjem poslovnih uspjeha. Sve je više domaćih tvrtki prepoznalo ovaj oblik podrške kao jedan od temeljnih stupova održavanja izvrsne učinkovitost, zadovoljstva i sigurnosti svojih zaposlenika.