Ovisnost o internetu

Internet je postao važan dio naše svakodnevice, no donosi i brojne opasnosti.

Posljednja dva desetljeća, upotreba interneta postala je toliko uobičajena aktivnost u svakodnevnom životu, da bi život bez njega bilo gotovo nemoguće zamisliti. Korišten je od strane svih generacije za različite potrebe poput školovanja ili posla, komuniciranja, informiranja ili jednostavno iz zabave.

Samo nekoliko klikova dovoljno je kako bismo saznali što se događa na drugom kraju svijeta, kako bismo platili račune ili pak pogledali najnoviju epizodu omiljene serije. Virtualni svijet donosi brojne prednosti u naš život, ali istovremeno i brojne opasnosti koje mogu negativno utjecati na psihičko i fizičko zdravlje te kvalitetu socijalnog funkcioniranja. Svakim danom, ovisnost o internetu postaje sve rašireniji problem, a da toga nismo ni svjesni.

Mračna strana interneta

Teško je definirati koliko je sati prihvatljivo provoditi online, pogotovo u ovom pandemijskom razdoblju kada poslovne ili školske obaveze to zahtijevaju, no određeni znakovi mogu ukazivati na pretjerano korištenje. Stoga, važno je naglasiti da broj sati provedenih u virtualnom svijetu može biti dobar pokazatelj ovisnosti, no ono nije jedini čimbenik za utvrđivanje tog stanja.

Činjenica je da su mladi najrizičnija skupina za razvoj ovisnosti o internetu, no sve je više i odraslih koji se suočavaju s ovisnošću „novog doba“. Isto tako, treba napomenuti kako postoje skupine ljudi koje će prije razviti sklonost prema ovisnosti od drugih. Veći rizik odnosi se na osobe koje boluju od depresije ili anksioznih poremećaja, dok je učestalost veća kod povučenih, nesigurnih, usamljenih ili pak hiperaktivnih osoba koji se u virtualnom svijetu osjećaju sigurnije. Također, osobe koje su prilikom suočavanja sa stresom sklone pribjegavati konzumaciji psihoaktivnih tvari predstavljaju rizičnu skupinu za pojavu ovog oblika ovisnosti.

Ako provođenje nekoliko sati dnevno bez virtualnih aktivnosti poput igranja igrica, provjeravanja novih poruka ili osvježavanja sadržaja na društvenim mrežama predstavlja izazov, tada postoji određena vjerojatnost prisutnosti ovisnosti.

Svakodnevno dugotrajno korištenje online aktivnosti dovodi do smanjenog sudjelovanja u drugim aktivnostima kao što su provođenje vremena s obitelji i prijateljima te ispunjavanja poslovnih ili fakultetskih obaveza. Osobe koje se smatraju rizičnim korisnicima interneta često neuspješno pokušavaju skratiti vrijeme koje provode u online svijetu i učestalo razmišljaju o online aktivnostima onda kada ih nisu u mogućnosti koristiti.

Najčešći znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su:

• često razmišljanje i žudnja za online aktivnostima,
• gubitak interesa za druge aktivnosti (druženje, razonode i hobije),
• neuspješni pokušaji smanjivanja korištenja interneta/društvenih mreža,
• ugrožavanje bliskih veza s drugim ljudima i
• neizvršavanje poslovnih ili obrazovnih obaveza.

Navedeni znakovi mogu biti prisutni u manjoj ili većoj mjeri pa samim time i posljedice koje ostavljaju mogu biti različitog intenziteta.

S obzirom na vrstu sadržaja, razlikujemo ovisnost o društvenim mrežama, video igrama, igrama na sreću, internetskoj kupovini, pornografiji ili bilo kojoj drugoj aktivnosti ili sadržaju koje virtualni svijet pruža.

Posljedice ovisnosti o internetu

Provođenje poveće količine vremena na internetu može dovesti do različitih fizičkih posljedica koje su najčešće vezane uz manjak fizičke aktivnosti. Često se javljaju problemi prekomjerne težine, bolovi u kralježnici, nesanica, poteškoće s buđenjem i konstantan umor. Neizbježne su i poteškoće s vidom, a učestalo se javljaju i migrene te sindrom karpalnog kanala.

Osim fizičkih posljedica, moguće je uočavanja i otežanog psihosocijalnog funkcioniranja. Najveći problem predstavlja osamljivanje, odnosno postupna izolacija od drugih ljudi. Također, kod rizičnih korisnika interneta prisutna je poveća vjerojatnost za razvoj različitih psihičkih poteškoća, u prvom redu depresije i poremećaja poput socijalne anksioznost i agorafobije (strah od javnih mjesta, okupljanja i gužve).

Posebno treba istaknuti ovisnost o društvenim mrežama, koje nerijetko kod mladih osoba dovode do narušene slike o sebi i niskog samopouzdanja, koji su rezultat nerealnih informacija o fizičkom izgledu koje se učestalo plasiraju na društvenim mrežama te postavljaju očekivanja koja su u stvarnosti teško ostvariva.

Može li se problem prekomjernog korištenja interneta riješiti?

Kada pretjerana žudnja ili konzumiranje internetskog sadržaja postane glavna aktivnost na koju se osoba tijekom dana fokusira, pritom zapostavljajući svoje obveze, socijalne kontakte te narušavajući psihofizičko zdravlje, potrebno je reagirati.

Koraci koji su se pokazali učinkovitima pri smanjenju upotrebe interneta:

• praćenje količine vremena koja se provodi online i identifikacija aplikacija koje oduzimaju najviše vremena (pametni telefoni imaju alate za praćenje aktivnosti),
• uvođenje pravila o prihvatljivoj količini slobodnog vremena za korištenje mobitela, računala i ostalih digitalnih uređaja,
• istraživanje zamjenskih aktivnosti koje stvaraju ugodu, a ne uključuju korištenje interneta,
• izrađivanje dnevnog plana aktivnosti koji omogućuje uključivanje novih navika,
• izbjegavanje korištenja digitalnih uređaja za vrijeme drugih aktivnosti,
• traženje pomoći stručnjaka u svrhu smanjenja korištenja i osiguravanja kvalitetnijeg životnog stila.